Avans kreće 16. listopada - evo što je još u planu isplate do kraja godine

Vesele vijesti za selo i ruralni prostor - predujam izravnih plaćanja za 2026. godinu na račune poljoprivrednika stiže 16. listopada. Do kraja godine planirana je isplata više od 230 milijuna eura za oko 100.000 korisnika koji su podnijeli Jedinstveni zahtjev.

Tako je u podcastu Agrokluba najavio Nikola Dolački, ravnatelj Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

“Avansna isplata obuhvatit će osnovno i preraspodijeljeno plaćanje, potporu za mlade poljoprivrednike, jednu od eko shema, intenziviranu raznolikost poljoprivrednih površina te plaćanja za područja s prirodnim ograničenjima”, kazao je na početku razgovora, odgovorivši tako na najpostavljanije pitanje domaće agrarne javnosti.

Dio poljoprivrednika pritom se pita zašto se u avansu ne isplati i srazmjeran dio ostalih potpora koje su zatražili na Jedinstvenom zahtjevu u 2026. godini, a koje su mnogima vrlo bitan udio u ukupnom poticaju. Dolački objašnjava da za pojedine potpore kontrole još traju, dok se za druge moraju ispuniti određene obveze ili voditi evidencije do kraja godine.

“Zbog toga sve potpore nije moguće isplatiti u okviru avansa. Isplate će se nastaviti početkom sljedeće godine, a cilj je da do 1. travnja 2027. bude isplaćeno više od 480 milijuna eura”, kazao je ravnatelj.

Učestalo pitanje korisnika izravnih plaćanja bilo je i zašto je potpora koju su primili zaključno s 30. lipnja niža od minimalnih iznosa koji su propisani regulativom.

Zašto su neki dobili manje potpore od očekivanih?

Naš je sugovornik objasnio da je za izravna plaćanja predviđena godišnja omotnica od 374 milijuna eura. Taj se iznos raspoređuje na osnovno plaćanje, eko sheme i proizvodno vezane potpore, dok se sredstva za određene intervencije ruralnog razvoja osiguravaju kroz zasebnu omotnicu.

Ako se za neku intervenciju prijavi više hektara nego što je bilo predviđeno, raspoloživa sredstva možda neće biti dovoljna za isplatu svih prijavljenih površina prema prvotno očekivanim jediničnim iznosima. "Kada se raspodijele novci, a utvrdi se da oni ne mogu pokriti minimalni jedinični iznos prema pravilniku, tada se ti minimalni jedinični iznosi umanjuju kako bi svi dobili jednaku isplatu“, pojasnio je.

Takva se situacija dogodila kod jedinstvenih zahtjeva za 2025. godinu, a kao primjer naveo je konzervacijsku poljoprivredu, za koju je interes korisnika bio puno veći od očekivanoga.

“Budući da je riječ o praksi koja zahtijeva specifičnu mehanizaciju i način obrade tla, pri planiranju omotnice procijenjen je manji broj prijavljenih hektara. Stvarni interes pokazao se većim, pa raspoloživa sredstva nisu bila dovoljna za isplatu prema prvotno planiranim iznosima”, iznio je Dolački, koji očekuje da će se to uzeti u obzir pri planiranju novog programskog razdoblja.

Do kada se isplaćuju potpore i što je s prigovorima?

Prema pravilima koja je detaljno objasnio ravnatelj, do 30. lipnja Agencija treba isplatiti više od 95 posto predviđenih sredstava izravnih plaćanja, kako bi Hrvatska ostvarila refundaciju iz Europske unije. Prošle godine isplaćeno je više od 97 posto sredstava, naveo je. Preostali dio odnosi se, među ostalim, na slučajeve u kojima su korisnici podnijeli prigovore ili u kojima je potrebno dodatno utvrditi pravo na potporu.

Ako poljoprivrednik smatra da mu je potpora pogrešno obračunata, može podnijeti žalbu Agenciji. Ako se utvrdi da je došlo do pogreške, žalba se usvaja, a korisniku se izdaje nova odluka o ostvarenom pravu. Ako Agencija ne utvrdi osnovu za promjenu prvotne odluke, predmet se može nastaviti rješavati pred drugostupanjskim tijelom - Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

Zašto avans ne može stići ranije?

Poljoprivrednici s trajnim nasadima upozoravaju da najveće troškove imaju znatno prije listopada. Rezidba, zaštita od štetnika, prihrana, košnja i drugi radovi zahtijevaju novac već tijekom prvih mjeseci godine, a troškovi berbe slijede tijekom ljeta i jeseni. Da do jeseni ne dobiju ni centa od Agencije za plaćanja, što smatraju nepravednim.

Dolački kaže da razumije specifičnosti takve proizvodnje, ali ističe da avans prije 16. listopada nije moguće isplatiti jer tada počinje nova financijska godina, dok prethodna traje do 15. listopada.

Kao jednu od mogućnosti za premošćivanje tog razdoblja naveo je financijske instrumente za obrtna sredstva. Naime, poljoprivrednici putem HAMAG-BICRO-a mogu zatražiti do 25.000 eura obrtnih sredstava uz kamatnu stopu od 0,5 posto.

Pružamo mogućnosti financiranja koje banke ne mogu ponuditi

Ravnatelj se osvrnuo i na financijske instrumente za ulaganja u primarnu poljoprivrednu proizvodnju i preradu. Kao primjer naveo je ulaganje u robot za mužnju, za koje bi poljoprivrednik mogao dobiti kredit do 150.000 eura, uz kamatnu stopu od 0,1 posto i mogućnost otpisa do 45 posto glavnice, uz ostvarenje propisanih ciljeva povećanja proizvodnje.

"Poljoprivrednici kupe što im treba, povećaju poljoprivrednu proizvodnju i povećanjem poljoprivredne proizvodnje otpisuje se glavnica“, objasnio je detalje tog programa kojeg je smislila domaća agrarna administracija, a koju zbog velikog uspjeha u realizaciji, sada i druge zemlje članice EU žele provoditi i u svojim zemljama.

Sličan se model, dodao je, primjenjuje i kroz instrumente HBOR-a za ulaganja u prerađivačke kapacitete.

Dolački smatra da bi se raspoloživa sredstva za takve financijske instrumente mogla povećati u budućnosti, ako se pokaže dovoljan interes korisnika i potreba za dodatnim ulaganjima.

Uskoro prvi ugovori za primarnu proizvodnju

Na upite poljoprivrednika koji su se prijavili na dugo očekivani natječaj za primarnu proizvodnju (Intervencija 73.10) ravnatelj Agencije kaže da bi prve ugovore mogli početi sklapati krajem listopada ili tijekom studenoga ove godine.

Natječaji su bili organizirani po sektorima, kako bi se projekti iz iste proizvodne grane međusobno uspoređivali. Tako se, primjerice, projekti mljekara natječu s projektima drugih mljekara, a proizvođači mesa s proizvođačima iz istog sektora, pojasnio je.

"Cilj je osigurati pravedniju raspodjelu sredstava i izbjeći situacije u kojima pojedini sektori zbog specifičnosti projekata lakše ostvaruju veći broj bodova", kazao je i pozvao poljoprivrednike da prate objavljene natječaje i prijave svoje projekte u rokovima.

Za lanjsku sušu u pripremi 20 milijuna eura, ali...

Poljoprivrednike zanima i kada će biti isplaćena pomoć za štete od suše iz 2025. godine. Naš je gost u razgovoru najavio javni poziv s alokacijom od 20 milijuna eura.

Zašto novac stiže tako kasno objašnjava činjenicom da je za isplatu sredstava iz fondova Europske unije bilo potrebno izmijeniti hrvatski Strateški plan ZPP-a (četvrte izmjene) i dobiti odobrenje na razini EU-a, što je produljilo ovaj postupak.

Prema njegovim riječima, plan je isplate završiti do kraja 2026. godine, po uzoru na provedbu Mjere 23 za nadoknadu šteta. Prihvatljivi korisnici trebaju podnijeti zahtjev, a Dolački posebno upozorava da nije dovoljno samo ispuniti prijavu u Agronetu. Zahtjev je potrebno i potvrditi putem sustava NIAS.

"Zahtjev poljoprivrednika je obvezan jer se pravo na sredstva iz EU-a mora temeljiti na službeno podnesenoj prijavi, čak i kada su prihvatljivi korisnici i podaci o štetama već evidentirani", objasnio je.

Dogodine više para, a nakon toga tektonske promjene

U novom programskom razdoblju očekuju se značajne promjene u sustavu poljoprivrednih potpora. Ravnatelj je najavio da bi omotnica za Jedinstvene zahtjeve za 2027. godinu trebala biti veća za 74 milijuna eura, što je povećanje od oko 20 posto za plaćanja po površini.

Cilj je, navodi on, bolje odgovoriti na potrebe korisnika i izbjeći situacije u kojima interes za pojedine intervencije premašuje raspoloživa sredstva.

Za novo programsko razdoblje koje počinje 2028. godine predviđaju se 'tektonske' promjene - u načinu dodjele potpora, izvještavanju te povezivanju različitih fondova. Umjesto dosadašnjeg sustava dvaju fondova (za izravna plaćanja i ruralne mjere) potpora za poljoprivredu trebala bi biti dio novog, objedinjenog okvira.

Jedna od najvažnijih najavljenih novosti jest degresivnost plaćanja, odnosno postupno smanjivanje jediničnih iznosa onima koji primaju veće iznose potpora. U razgovoru je Dolački spomenuo prag od 20.000 eura, iznad kojeg bi se primjenjivala postupna umanjenja prema novim, još nepoznatim pravilima.

Ravnatelj je također naglasio da se konačan učinak na pojedina gospodarstva ne može jednostavno izračunati kao jednokratno smanjenje plaćanja, jer će na konačnu potporu utjecati novi način obračuna i mogućnost korištenja drugih oblika potpora, uključujući proizvodno vezana plaćanja.

Agencija se, kaže on, već priprema za te promjene, a cilj je da ih poljoprivrednici što manje osjete u svakodnevnom poslovanju.

ARKOD: Potvrda nije dovoljna za nove upise zemljišta

Jedno od čestih pitanja korisnika potpora odnosi se na upis poljoprivrednog zemljišta u ARKOD, osobito kada je riječ o isteklim ugovorima i neriješenim imovinsko-pravnim odnosima.

Dolački je pojasnio da potvrda jedinice lokalne samouprave o mirnom posjedu može poslužiti u određenim slučajevima kada je ugovor istekao, novi natječaj za zakup nije raspisan, a poljoprivrednik nastavlja koristiti parcelu i ispunjava svoje obveze.

Međutim, takva potvrda nije osnova za nove upise parcela. Za njih je potrebno odgovarajuće dokazati pravo raspolaganja zemljištem. Osvrnuo se i na parcele koje su već evidentirane u ARKOD-u, ali za koje nije dostavljena potrebna dokumentacija. "Takve parcele mogu ostati evidentirane na gospodarstvu, ali nisu prihvatljive za isplatu potpora dok se dokumentacija ne riješi", ističe on.

Kao primjer naveo je situacije u kojima je potrebno sklopiti valjan ugovor o zakupu ili kupoprodaji odnosno riješiti nasljedstvo.

Istaknuo je da je broj hektara bez odgovarajuće dokumentacije smanjen s 230.000 na oko 50.000 hektara. Poljoprivrednicima koji su obuhvaćeni odgovarajućim prijelaznim pravilima ostavljen je rok do kraja 2027. godine za pokretanje postupaka kojima će dokazati pravo raspolaganja zemljištem.

Ne palite žetvene ostatke i provjerite evidencije

Na kraju razgovora Dolački je upozorio na pogreške koje poljoprivrednici mogu izbjeći pažljivijim praćenjem obveza. Među njima je spaljivanje žetvenih ostataka, koje može izazvati požare i dovesti do gubitka mikro i makroelemenata iz tla.

Upozorio je i na potrebu pravodobne košnje te urednog vođenja evidencije stoke i upisa svih grla u odgovarajući registar. Takve pogreške mogu rezultirati umanjenjem potpore, najčešće u manjem postotku, objasnio je ravnatelj, koji je i sam bio kontrolor na terenu.

Njegova je poruka poljoprivrednicima da, uz svakodnevne poslove na gospodarstvu, ne zanemare administrativne obveze i provjere jesu li svi potrebni podaci i evidencije uredno uneseni u sustave.

Pogledajte cijeli razgovor s Nikolom Dolačkim u podcastu Agrokluba.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor